Hrvatska postaje sve atraktivnije odredište za državljane takozvanih trećih zemalja, ponajviše za državljanje BiH i Srbije, koji u velikom broju nadoknađuju nedostatak domaće radne snage na nekoliko ključnih područja hrvatske privrede, uglavnom u turizmu, ugostiteljstvu i građevin.
Dok hrvatski državljani nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju (EU), od 2013. godine, masovno iseljavaju u države zapadne Evrope u potrazi za boljim uslovima života i većim prihodima od rada, u Hrvatskoj sve više dozvola za rad dobijaju državljani takozvanih trećih zemalja, odnosno iz država koje nisu članice EU.
Prošla godina bila je u Hrvatskoj rekordna po broju izdatih dozvola za boravak i rad za strane radnike, a prema podacima hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) najviše ih je izdato državljanima BiH, zatim Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije te Kosova.
Kako je Hrvatska s 1. januarom ove godine postala punopravna članica šengenskog prostora i evrozone, tako je postala još atraktivnija za rad i boravak stranim državljanima kojima je time olakšan odlazak u razvijenije države EU.
Mnogi od stranih radnika nakon iskustva u Hrvatskoj odlaze u zemlje zapadne Evrope u potrazi za još boljim uslovima rada.
Hrvatski MUP otvorio je posebne kancelarije za strance u kojima im se izdaju radne, boravišne dozvole te lični dokumenti koji su potrebni za legalan ostanak i rad u Hrvatskoj.
U Zagrebu je na adresi Savski gaj 13 otvorena jedna takva kancelarija MUP-a u kojoj se od zore stvaraju velike gužve jer strani radnici dolaze rano ujutro kako bi preuzeli redni broj za izdavanje dokumenata, nakon čega dolaze u određeno doba dana kako bi došli na red bez predugog čekanja.
Jedna od stranih državljanki koji čeka u redu na hrvatske dokumente je Iranka Fereshte Saheli, doktorka fizike koja je došla u Hrvatsku kako bi se pridružila svom suprugu u bračnom životu, ali i na radnom mjestu u Institutu „Ruđer Bošković“.
Naučnica čeka na red kako bi izradila hrvatsku ličnu kartu i pridružila se suprugu koji je u Hrvatsku iz Irana došao prije šest mjeseci, dok je ona sama stigla prije jedne sedmice.
Saheli je stekla titulu doktora fizike, a namjera joj je na hrvatskom Institutu “Ruđer Bošković”, na kojem već radi njen suprug, odradi dvije godine naučnog istraživanja na polju fizike.
-Iran sam sa suprugom napustila kako bih stekla dodatno iskustvo na području fizike kojim se bavim, ali u budućnosti se oboje planiramo vratiti u Iran, u Teheran, gdje sam rođena – izjavila je Saheli.
Saheli je već boravila u nekoliko ebropskih država, a prije povrataka u Iran jedina otvorena mogućnost za nju su, navodi, Sjedinjene Američke države (SAD).
-Hrvatska je prelijepa zemlja, a Zagreb nema problem zagađenja kakav je prisutan u mnogim velikim gradovima -, kaže Saheli.
Brojke
Prema podacima hrvatsko MUP-a, u prošloj je godini na hrvatskom tržištu rada novu dozvolu dobila ili produžila 124.121 osoba, što je za 42.166 više nego u 2021. godini.
U Hrvatskoj su u 2022. godini radilo 36.783 državljanina BiH, 19.176 državljana Srbije, 12.222 Nepalaca, 10.053 Makedonaca, te 8.979 državljana Kosova.
Među najbrojnije strane radnike spadaju državljani Nepala, Bangladeša, Indije, Filipina i Ukrajine.
Najveći broj dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj u 2022. godini izdan je za graditeljstvo (53.772), turizam i ugostiteljstvo (32.306), za industriju (16.932), sektor prometa i veza (7.336) te za poljoprivredu i ribarstvo (2.957). Najtraženija zanimanja su zidar, konobar, tesar, radnik visokogradnje i kuhar.
Za izdavanje dozvola za boravak i rad poslodavac i državljanin treće zemlje dužni su dostaviti pasoš, dokaz da tražioci dozvole nisu pravomoćno osuđeni za krivična djela, potpisani ugovor o radu te dokaz o nivou obrazovanja, kvalifikaciji kao i radnom iskustvu.
Izvor: Glas Srpske
The post Zašto je Hvatska sve atraktivnije odredište za strane radnike appeared first on Padrino Vijesti.
