Vlada Republike Srpske donijela je u četvrtak odluku da minimalna plata u Republici Srpskoj od 1. januara 2024. bude 900 konvertibilnih maraka, umjesto dosadašnjih 700. Analizirali smo o kakvoj se zaista mjeri radi i koji su njeni efekti, te smo uporedili minimalnu platu u Republici Srpskoj sa zemljama u okruženju, ali i pojedinim članicama EU.
Da se radi o populističkoj mjeri, koja nema nikakve veze sa privrednim tokovima u Republici Srpskoj, u godini kada nam slijede još jedni izbori jasno je svim preduzetnicima, poznavaocima ekonomskih prilika u našoj zemlji, ali i dobrom dijelu sindikalaca. Cijeli talas nerealnih očekivanja i odluka zapljusnuo je javnost poslije najave predsjednika Srpske Milorada Dodika da će minimalac u našem entitetu biti 1.050 KM. Izjava je trebala da bude odgovor na najave da će u Federaciji BiH minimalac uskoro biti 1.000 KM, ali se pretvorila u nešto potpuno drugačije. U međuvremenu u Federaciji BiH su shvatili da nisu dobro procjenili ekonomske tokove, da nisu pronašli zamjene za sredstva u budžetu bez kojih bi ostali ovim povećanjem, jer su planirali povećanje minimalca bez dodatnog značajnog opterećenja poslodavaca, što je u svakom slučaju za pohvalu, i što je izuzetno uspješno u djelo sprovela susjedna Crna Gora.
Vlada prelomila
Ipak, na izjavu predsjednika su se odmah javili predstavnici sindikata, povela se velika rasprava u javnosti i medijima, a vatru iz kamenja je trebala da izvadi Vlada Srpske. Nije bilo puno prostora za manevar, jer je ipak prvi autoritet Srpske najavio iznos od preko hiljdau maraka. Nešto što bi trebalo da se zove kompromis došlo je u vidu odluke o iznosu od 900 KM, što je povećanje od skoro 30 odsto, koje nije do sada zabilježeno u Srpskoj. Unija poslodavaca RS je odbila da učestvuje u pregovorima oko ovog iznosa, svjesni da će konačna odluka biti nazvana „kompromisom“, a u suštini će biti politički zamaskirana populistička odluka koja bi trebalo da ide u prilog radnicima.
Minimalna plata u Srpskoj je od strane države oporezovana po tri osnova u iznosu od oko 45 odsto njene neto vrijednosti. U budžet od minimalne plate od 700 KM do sada su poslodavci uplaćivali 317 KM, dok će sada to biti iznos od preko 400 KM. Na svakom radniku kome se isplaćuje minimalac javni budžeti će profitirati od 1. januara dodatnih devedesetak konvertibilnih maraka. Računica kojom su svakako izuzetno zadovoljni donosioci odluka u Vladi.
Da li će visok iznos minimalca smanjiti broj radnika u Srpskoj
Pravi efekat ove mjere bi trebalo izmjeriti za godinu dana, prostom analizom koliko će u tom trenutku biti zaposlenih (i prijavljenih radnika) u Republici Srpskoj. Ocjene poznavalaca ekonomskih prilika su da će ova mjera preopteretiti brojne privrednike i da je neminovno da će doći do otpuštanja većeg broja radnika, što su isti dan kada je odluka donesena najavili iz Unije poslodavaca RS ali i Privredne komore. Iz Privredne komore su pozvali Vladu da izmjeni odluku i smanji iznos minimalne plate.
Iako je poznato i stoji činjenica da su brojni primjeri preduzetničkog poslovanja u sivoj zoni i isplate plata u vidu „koverti“, uz iznose na koje se plaća doprinos. Istovremeno dobri poznavaoci poslovnih prilika u Srpskoj znaju da je u većini slučajeva ovo iznuđen potez poslodavaca, jer su prevelika opterećenja na plate radnika od strane države. Umjesto da se ide u analizu ovog stanja i podsticajnom politikom riješi ovaj problem, na zadovoljstvo prije svega radnika ali i poslodavaca, Vlada je posegla za populizmom i restriktivnim korakom u odnosu na poslodavce, a sigurni smo u konačnici i na radnike, posebno one koji zbog ove mjere budu otpušteni ili ih čak poslodavci „presele“ potpuno u sivu zonu (odjavljivanjem i radom na crno, gdje bi se izbjeglo plaćanje dijela plate koji odlazi u javne budžete).
Postoji takođe i problematika većih poslovnih sistema u kojima povećanje minimalca treba da znači i povećanje svih plata u nizu, što je posebno problematično u pojedinim granama industrije koje se bore da opstanu i ostanu profitabilne uslijed globalnih trendova aktuelnih posljednjih godina. Bitno je napomenuti da u određenom broju privrednih grana ovakva odluka značajno umanjuje konkurentnost preduzeća iz Srpske u odnosu na okruženje (prije svega FBiH, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju).
Uskoro će biti mnogo jasnije kakvi su efekti ove mjere, a na poslodavcima je sada da se povinuju ovoj odluci, te dodatne troškove izazvane ovom odlukom riješe kroz povećanje cijena, smanjenje broja radnika, prestankom poslovanja ili ukoliko su u mogućnosti iz svoje dobiti plate dodatni trošak.
Minimalac veći nego u Srbiji, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj…
Poslije svih zavrzlama i najava iz FBiH i RS, u novu kalendarsku godinu Srpska ulazi „trijumfalno pobjednički“ jer će minimalac u FBiH ostati na vrijednosti 596 KM (!), dok će u Srpskoj biti 900 KM (460 evra). Najniže plaćeni radnici u Srpskoj svoje kolege iz susjednog entiteta će prešišati za cijelih 304 KM.
Istražili smo koliki su minimalci i u drugim zemljama. Poslije značajnog povećanja koje slijedi u susjednoj Srbiji od januara minimalac će iznositi nešto više od 47.000 dinara (400 evra), što je za čak 60 evra manji iznos nego u Srpskoj.
Pitamo se može li se očekivati i migracija niskokvalifikovanih radnika iz Srbije u Srpsku, jer je ponuda sa ove strane Drine zaista mnogo primamljivija – za cijelih 15% ?
Crna Gora koja je sprovela reformu 1. januara 2022. i već pomenutom strategijom povećala minimalac sa 250 na 450 evra, bez dodatnog opterećivanja poslodavaca ostaće u zaostatku za Srpskom za 10 evra u narednoj godini.
Mađarski radnici koji primaju minimalnu platu su od ovog mjeseca dobili povećanje od 15 odsto. Tako je najmanja zarada u ovoj državi članici EU sa 375 porasla na 431 evro. Od prekosutra, kada i u Srpskoj bude povećan minimalac, Mađari će ostati iza nas za 19 evra.
Povećanje minimalca u januaru očekuje i radnike u Bugarskoj, kada će radnici ove zemlje članice EU početi primati 724 leva, odnosno oko 370 evra. Tako će radnici na minimalcu zapravo i u ovoj državi zarađivati manje nego u Srpskoj za cijelih 90 evra.
Sjeverna Makedonija ima najniži standard na ovaj način propisanih plata i najmanja plata koju radnici primaju u ovoj zemlji je 20.175 denara, što je 327 evra. Na osnovu zvaničnih podataka vidi se da će od januara minimalac u Srpskoj biti veći za 133 evra.
Provjerili smo i zvanične podatke za Rumuniju. Tamo je minimalna plata 2.079 leja, što je približno 420 evra. Sa našim januarskim povećanjem, Rumuni, koji su isto tako članica EU, će ostati iza nas značajnih 40 evra.
Veći minimalac nego u Srpskoj imaju Hrvati i Slovenci, ali to je sada već neka druga priča. U Sloveniji on iznosi 878 evra, dok će u Hrvatskoj od januara biti povećan sa 560 na 677 evra.
Da li je privreda u Srpskoj sposobna da na pozitivan način iznese donijete odluke, pokazaće poslovni i ekonomski parametri veoma brzo, na sreću ili žalost cijele poslovne zajednice i donosilaca ove populističke mjere.
Padrino, decembar 2023.
The post „Srpska leti u nebo“: Minimalac veći nego u Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Bugarskoj, Crnoj Gori… appeared first on Padrino Vijesti.