O novom predsjedniku Crne Gore odlučuju glasovi iz rezerve

Najdugovječniji lider u Evropi Milo Đukanović, koji više od 30 godina vlada Crnom Gorom, poručuje da ne planira da izgubi u drugom krugu predsjedničkih izbora koji će biti održani 2. aprila, dok njegov protivkandidat, novo lice crnogorske političke scene Jakov Milatović iz pokreta “Evropa sad” samouvjereno kaže: “Milo ide u političku penziju”. Ko će na kraju pobijediti?

Prema mišljenju sagovornika “Glasa Srpske”, postalo je gotovo izvjesno da će Đukanović u drugom krugu ovih izbora biti poražen od Milatovića, jer je lideru DPS-a praktično ostao samo jedan kec u rukavu, ali dosta sporan – glasovi manjina i dijaspora.

Đukanović je na prethodnim predsjedničkim izborima 2018. slavio već u prvom krugu sa više od 180.000 glasova (53 odsto), dok je sada u prvom krugu dobio podršku malo više od 120.000 građana (oko 35 odsto).

Da li on može nadoknaditi taj gubitak od 60.000 glasova u drugom krugu ovih izbora, koji mnogi nazivaju istorijskim, odnosno koliko je realna njegova matematika da mu veća izlaznost nacionalnih manjina i glasovi iz dijaspore mogu pomoći? Lider DPS-a, naime, računa na nekih novih 40.000 glasova u drugom krugu, za šta vjeruje da će mu biti dovoljno.

Podaci Državne izborne komisije pokazuju da je najmanja izlaznost bila u opštinama i sredinama koje inače važe za uporišta DPS-a. Upravo na tu kartu igra i Đukanović nadajući se da bi mu ovi glasovi manjina mogli obezbijediti neophodnu prednost za pobjedu.

S druge strane, Milatović računa na najavljenu podršku Demokratskog fronta, Demokrata, Ujedinjene Crne Gore, Građanskog pokreta URA i Demosa, što bi moglo biti dovoljno za pobjedu, čak i ako Đukanović uspije animirati nacionalne manjine i dijasporu. Čija matematika će se na kraju pokazati ispravnijom?

Kolaps DPS-a
U slučaju da Milo Đukanović izgubi u drugom krugu predsjedničkih izbora, a što postaje gotovo sve izvjesnije prema procjenama analitičara, to će najvjerovatnije dovesti do velikog kolapsa unutar DPS-a. Ovo mišljenje dijeli i Pavićević.
– Ukoliko bude razuma, to bi DPS moglo da usmjeri ka doktrinarnoj i kadrovskoj reformi koja bi za posljedicu imala očuvanje kakvog-takvog uticaja te stranke u politici i Crnoj Gori. Ukoliko se to ne desi, onda će DPS završiti kao marginalna stranka koja je bila Đukanovićev lični projekat i “van men” šou – kaže on.

Politički analitičar iz Beograda Đorđe Vukadinović, koji je pogodio redoslijed u prvom krugu ovih predsjedničkih izbora, ali i procente, tvrdi da je drugi krug gotovo riješen i da je samo pitanje sa kojom razlikom će trijumfovati Milatović. Smatra da Đukanović može u drugom krugu da računa na 40 odsto glasova, možda i 45 odsto, ali uz veliku mobilizaciju dijaspore, koja mu je u prethodnim izbornim ciklusima pružala veliku podršku. Kaže i da je nezamislivo da ishod može biti drugačiji osim pobjede Milatovića, što, kako je dodao, ne znači da se neće igrati do samog kraja i da će Đukanović učiniti sve što može da pobijedi.

Navodi i da lider DPS-a može u drugom krugu da računa na glasove Draginje Vuksanović Stanković – mada je, kako pojašnjava, gro njih već uzeo u prvom – i na, kako dodaje, popravljanje rezultata u nacionalno mješovitim sredinama. Međutim, naglašava da ne misli da tu postoji dovoljna rezerva glasova da bi aktuelni šef DPS-a mogao da očekuje “nešto mnogo više”.

S druge strane, kaže da će Milatoviću za pobjedu biti dovoljna podrška koju su mu najavili Andrija Mandić i Aleksa Bečić, odnosno DF i Demokrate, pa čak ako ih njihovi birači i ne poslušaju u potpunosti.

– Mislim da postoji jedan procenat birača koji je, nezadovoljan odnosima u većini od 30. avgusta 2020. godine, preskočio prvi krug, ali koji će u drugom izaći da glasa za Milatovića, odnosno protiv Đukanovića. To znači da nije tačno da Milatović nema određenu rezervu mimo stranaka koje su ga podržale. Mislim da se ljudi u Crnoj Gori navikavaju da DPS nije na vlasti. Bez obzira na to što mnogi nisu fascinirani učincima sadašnje većine, gotovo niko od njih ne pomišlja da treba da se vrate unazad i glasaju za Đukanovića – ocijenio je Vukadinović.

Političke poruke
Kandidati za predsjednika Crne Gore prethodnih dana bili su dosta politički aktivni šaljući različite poruke glasačima. Milatović smatra kako je došlo krajnje vrijeme da se građani konačno izbore sa naopakim režimom i preporode Crnu Goru.
– Đukanovića treba poslati u u prošlost. Crna Gora ne pripada jednom čovjeku, ovo je zemlja svih nas – poručio je Milatović.
Đukanović je istakao kako Crnoj Gori opet prijeti velikosrpstvo, što bi je, kako je istakao, moglo baciti na koljena i zatvoriti joj perspektivu pripadnosti evropskom sistemu vrijednosti.

Slično mišljenje dijeli i docent na Fakultetu političkih nauka Despot Kovačević, navodeći kako smatra da je Milatović veliki favorit na ovim predsjedničkim izborima i da bi njegova pobjeda bila posljednji korak u razvlašćivanju DPS-a. On je ocijenio da su među političkim akterima u Crnoj Gori uveliko u toku pregovori o formiranju vlasti u gradovima i opštinama, ali i o formiranju vlade poslije izbora koji tek treba da budu održani u junu, tako da će, smatra, i to uticati na rezultate predsjedničkih izbora. Ističe da je na izborima 2020. DPS razvlašćen što se tiče vlade, da su lokalni izbori u oktobru razvlastili DPS u 20 od 25 opština u Crnoj Gori i da je kao jedino utočište moći i snage DPS-a ostao Đukanović kao predsjednik, što će se najvjerovatnije promijeniti 2. aprila.

Direktor Društva za istraživanje politike i političke teorije Vladimir Pavićević, koji obavlja i dužnost savjetnika potpredsjednika Vlade Crne Gore, poručuje da je već sve riješeno.

– Jakov pobjeđuje, a Milo odlazi u političku penziju. Samo je pitanje koliko će ubjedljiva biti pobjeda. Atmosfera u Crnoj Gori je takva da nema nikakve neizvjesnosti. Inače, Milo je bio jedan od slabijih kandidata DPS-a na ovim izborima zato što se još od 30. avgusta 2020. godine u javnosti tretira kao gubitnik i zato što on lično mobiliše veliki broj glasača protiv sebe. Dakle, ogroman je broj ljudi koji će glasati protiv njega – smatra Pavićević.

Navodi da je Đukanović od prošlih izbora pa do danas izgubio trećinu glasača, što je, kaže, ogroman i nenadoknadiv pad.

– Danas većina Albanaca više ne glasa za Đukanovića, baš kao i dobar dio Bošnjaka. Njemu više niko ne vjeruje. Njegov autoritet je istopljen. Ne postoje rezervoari glasova na koje on može da računa. To znači da će 2. aprila biti učvršćeni ideali velike avgustovske pobjede iz 2020. godine i da se ide ka punom razvlašćivanju Đukanovića i njegovog DPS-a. Politička scena u Crnoj Gori ulazi u postđukanovićevsku eru – kaže Pavićević za “Glas Srpske”.

Rezultati drugog kruga ovih predsjedničkih izbora sigurno će imati uticaja i na predstojeće parlamentarne izbore, zakazane za 11. jun, što bi moglo dovesti do prekompozicije na političkoj sceni Crne Gore. Ukazuje na ovo i Pavićević, navodeći kako je siguran da Crna Gora ulazi u jedan period kada će se praviti nova arhitektura političke scene u okviru koje će se ključno takmičenje za uticaj voditi između opcija koje su razvlastile Đukanovićev DPS.

 

 

Izvor: Glas Srpske

The post O novom predsjedniku Crne Gore odlučuju glasovi iz rezerve appeared first on Padrino Vijesti.