Prema podacima Centralne banke, vidljiv je rast kreditnog zaduženja kod gotovo svih sektora, osim vladinih. Naime, podaci s kraja studenoga 2023. godine pokazuju kako su ukupni krediti domaćim sektorima iznosili 23,3 milijarde KM.
Podatak da su se građani BiH u mjesec dana dodatno zadužili za gotovo 60 miliona maraka upućuje na nekoliko zaključaka – krediti su znak aktivnosti kada je riječ o nekim novim ulaganjima, bilo stambenim ili nenamjenskim, ali i pokazatelj da se brojne obveze iz područja tekuće potrošnje završavaju upravo kreditnim zaduženjima. Sve navedeno znak je još uvijek slabe kupovne moći građana BiH, ali i dalje visokih inflacijskih pritisaka, no i kontinuiranog rasta cijena nekretnina stambene namjene, piše Večernji list BiH. Prema podacima Centralne banke, vidljiv je rast kreditnog zaduženja kod gotovo svih sektora, osim vladinih. Naime, podaci s kraja novembra 2023. godine pokazuju kako su ukupni krediti domaćim sektorima iznosili 23,3 milijarde KM.
Mjesečna poređenja
U odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 113,8 miliona KM (0,5%). Kreditni rast registrirovan je kod sektora stanovništva za 59,4 miliona KM (0,5%), kod privatnih preduzeća za 58,4 miliona KM (0,6%) i kod nefinancijskih javnih poduzeća za 2,8 miliona KM (0,5%). Smanjenje kreditnog rasta registrirano je kod vladinih institucija za 1,7 miliona KM (0,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 5 miliona KM (2,2%). U pogledu godišnjeg poređenja kraja novembra 2023. u odnosu na kraj novembra 2022., ukupna kreditna zaduženost porasla je za 1,33 milijarde KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 810,4 miliona KM (7,4%), kod privatnih preduzeća za 483,4 miliona KM (5,3%), nefinansijskih javnih preduzeća za 18,8 milijuna KM (3,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 54,3 miliona KM (32,9%). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrovano je kod vladinih institucija za 32,9 miliona KM (2,9%). Kada je riječ o zaduženosti kategorija, stanovnici, očekivano, imaju najveće iznose kredita, a koji su na kraju novembra iznosili 11,7 milijardi maraka. Slijede privatna preduzeća s 9,6 milijardi maraka, vladine institucije s nešto više od milijardu maraka kredita, javna preduzeća sa 600 miliona, dok krediti ostalim sektorima iznose 219 miliona maraka.
Povjerenje
Na drugoj strani finansijske vage, onoj depozitnoj, takođe je primjetan rast, što pak jasno upućuje na povjerenje stanovništva u stabilnost domaćeg bankarskog sektora. Tako je ukupna štednja u bankama na kraju novembra iznosila 30,94 milijarde KM, a u odnosu na prethodni mjesec, depoziti su povećani za 49,1 milion KM (0,2%). Struka je u pogledu kontinuiranog rasta depozita jasna u ocjeni kako je porast još jedan u nizu dokaza da novac ima najveću vrijednost i sigurnost kada je u sistemu.
Štednja je pritom za mjesec dana porasla kod sektora stanovništva za 8,9 miliona KM (0,1%) i kod privatnih preduzeća za 125,8 milijuna KM (1,8%). Depoziti su smanjeni kod nefinansijskih javnih poduzeća za 1,8 miliona KM (0,1%), kod vladinih institucija za 70,5 miliona KM (1,5%) i kod ostalih domaćih sektora za 13,3 miliona KM (0,7%). Kada gledamo godišnju usporedbu, depoziti su porasli u apsolutnom iznosu od 2,2 milijarde KM. Najviše su u godini dana u bankama ostavili građani, i to 1,4 milijarde maraka, a slijede privatna preduzeća kod kojih je rast 1,02 milijarde KM te vladine institucije kod kojih je zabilježen rast od 7 milijuna KM. Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 49,1 milion KM i kod ostalih domaćih sektora za 174 miliona KM. Za kraj vrijedi uputiti i na situaciju kada govorimo o ukupnoj novčanoj masi, a koja je na kraju studenoga 2023. godine iznosila je 35,22 milijarde KM. U odnosu na prethodni mjesec registrirovan je porast novčane mase za 36,2 milona KM, pri čemu je isti rezultat povećanja novca za 43,7 milijuna KM i smanjenja kvazinovca za 7,5 milijuna KM.
Izvor: 6yka.com / Večernji list
The post Građani BiH za mjesec dana podigli gotovo 60 miliona KM kredita appeared first on Padrino Vijesti.
